петак, 9. децембар 2011.

ГРАНИЧНИ ПРЕЛАЗ



Претпостављам да ће се многи чудити због чега сам се, управо на овај историјски дан (неко је већ констатовао како ова држава има све више историје а све мање географије), када нам jе из главног града Европске уније, стигла још једна непријатна вест, одлучио да пишем о граничном прелазу (граничним прелазима). Међутим, треба подсетити да смо, данас, поново, били на клупи за понављаче, баш због граничних прелаза. Наравно, не овог о коме ја желим да пишем, али, ко зна? Пошто ми се чини да једино нас учитељица живота ничему није научила. Уз то, опште је мишљење да смо ми јако непредвидљиви. А ја мислим да то није тачно и да смо, напротив, јако предвидљиви. И да нам је, због тога, лако постављати "блокаде", а све под изговором да је то "за наше добро".
Уосталом, добар пример су управо гранични прелази (или административни пунктови, или, како год се то зове), на северу јужне српске покрајине (која је, по свему судећи, део територије Србије још једино у преамбули Устава), против чијег се успостављања, грчевито боре Срби са севера Косова (и Метохје).
Међутим, потпуно је другачија слика на другом крају ове државе, где житељима Тимочке Крајине, већ пет година, готово све политичке гарнитуре (и Коштуничине и Цветковићеве Владе), обећавају отварање граничног прелаза “Ђердап 2”, са суседном Румунијом. О томе говори и податак да се отварању овог граничног прелаза нико не противи. Напротив, влада поприлична еуфорија, још од тренутка када је, први пут, најављено његово отварање, мада, никоме није јасно чему ће он служити и како може постати спас посрнулој привреди, али и осиромашеном и десеткованом становништву Тимочке Крајине. 
Умножавање питања без рационалних одговора последица је и податка да педесетак километара северно, већ постоји гранични прелаз са Румунијом, а тридесетак јужно и са Бугарском. Као и да још један прелаз са Бугарском постоји недалеко од Зајечара. Дакле, ко има шта да увози или извози, или просто има потребе да иде у провод у овај источни део Европске уније, нема неких великих препрека. Јер, мораћемо се сложити да не мора баш свако двориште у Србији да има свој гранични прелаз. Наравно, не бих волео да се схвати како сам ја против отварања још једног граничног прелаза. Мада бих више волео да се ми као држава "отварамо" према свету, макар имали мање прелаза. Осим тога, што се мене тиче, гранични прелази могу постојати на сваком ћошку, али ако су настали као резултат реалних потреба, а не пуког политичког измишљања. А чини ми се да је гранични прелаз "Ђердап 2" управо то.
Јер, летимичним погледом на карту путне инфраструктуре Румуније, јасно је да је нашим комшијама овај путни правац “задња рупа на сирали”, јер су се усмерили на правац који повезује Крајову (Румунија) и Видин (Бугарска), градећи модеран мост преко Дунава, који треба да буде готов наредне, 2012. године.
Такође, упућенији у ову проблематику могли би (ако би били искрени) да кажу како је овај гранични прелаз, у много чему,  проблематичан. Као и да они који су на њему желели да зараде неке политичке поене, баш и нису много разбијали главу.
Најпре, они који буду  користили овај гранични прелаз, мораће до главних саобраћајница у суседној Румунији да возе разноразним "стазама и богазама".
Осим тога, нико не води рачуна о томе да се добар део саме граничне зоне, односно дела који се на већини прелаза зове "ничија територија" (део између две царине), налази на самом мосту да Дунаву, који представља једини транспортни пут како за раднике тако и материјал у свакодневним активностима Хидроелектране "Ђердап 2". Поједностављено, ради се о путу са левом и десном коловозном траком, којим ће се кретати сви. И запослени у овој фирми и туристи ( и "туристи"), који би да се, преко истока докопају запада.
Но како, веома често, политичке одлуке нису баш у вези са реалношћу, гранични прелаз “Ђердап 2” ће бити отворен, пре Божића по Грегоријанском календару (који, иако су православци, Румуни славе), а испуњење обећања, у свој политички тефтер, неће уписати ни један од наших многобројних политичара, који су о томе мантрали претходних година, већ Трајан Басеску, председник суседне Румуније. Он је отварање овог прелаза најавио почетком новембра када је (по ко зна који пут,  без свог домаћина, Бориса Тадића), посетио Неготинску Крајину.
Тиме ће бити окончана судбина овог граничног прелаза, о чијем отварању је Влада Србије донела одлуку још средином децембра 2006. године, а који је најозбиљније шансе за отварање имао уочи ванредних локалних избора у Неготину, марта 2010. године. Тада су, о том спасоносном “отварању према Европи”, говорили сви значајнији српски политичари који су, сврстани под барјак “За европски Неготин”, плус Коалиција СПС-ЈС-ПУПС, крстарили Неготинском Крајином.
Учествујући у предизборној кампањи, тада су гранични прелаз “Ђердап 2” , активно (то је било најзначајније предизборно обећање), отварали Вук Јеремић, Божидар Ђелић, Ивица Дачић, Душан Петровић, Милан Марковић и Петар Шкундрић. А здушно им, својим присуством, помагали Славица Ђукић Дејановић, Млађан Динкић, Милутин Мркоњић, Слободан Милосављевић, Саша Драгин, Верица Калановић, Снежана Самарџић Марковић, Жарко Обрадовић, Небојша Брадић, Јован Кркобабић и Драган Марковић Палма (Извињавам се онима које сам изоставио)! Сећам се да су тада, сви они, онако, као навијени, чим изађу из скупих аутомобила, још ошамућени од труцкања крајинским друмовима, причали о значају граничног прелаза “Ђердап 2”.
Ваљда су толико били ошамућени да нису стигли ни да се распитају о неким битним детаљима везаним за овај гранични прелаз, већ су, једноставно, испуњавали жеље својих локалних представника, причајући о томе да ће, отварањем овог прелаза, све постати много лепше и боље.
Ускоро ће две пуне године, од када су окончани ванредни локални избори у Неготину, а гранични прелаз "Ђердап 2" још увек је у фази мировања. Они који су, пре скоро две године, обећавали да ће он бити отворен "већ колико сутра", више и не говоре о томе.
Међутим, то што није успело нашим политичарима, успело је румунском председнику. И то, вероватно, у жељи да врати “дуг” групици крајинских румунофила који су му, пред долазак, поручили да у Тимочкој Крајини “живи 300.000, а можда чак и 400-500.000 Румуна”!? Да није тужно и опасно, било би смешно. Јер је у Тимочкој Крајини, према попису 2002. године, било, укупно, 284.112 становника! А по прелиминарним резултатима овогодишњех пописа, нешто више од 242. хиљаде. Од чега више од стотину хиљада Влаха. Које румунофили, очигледно, “не виде”. Као ни Србе. А и власт их не види баш најјасније. Осим у време избора.

22 коментара:

  1. Bravo za ovaj tekst gospodine Dragisicu! Evo i ilustracije Vaseg clanka :http://www.facebook.com/photo.php?fbid=258966787490034&set=a.258966784156701.95739.177074579012589&type=1&theater

    ОдговориИзбриши
  2. Malo je ljudi koji su detaljnije upoznati sa problematikom u vezi sa ovim granicnim prelazom, pa im i ne treba zameriti. Ali to sebi ne smeju da dozvole politicari. Oni bi morali znati makar deo ovih stvari o kojima ste pisali u tekstu.

    ОдговориИзбриши
  3. Možda sam ja nešto propustio ali mi nije jasno zbog čega je toliko bitan taj granični prelaz. Ovaj narod je toliko siromašan da je prosto nepristojno ako neko može da putuje od jednog do drugog grada u Srbiji a kamoli u inostranstvo. Osim toga postavlja se zaista pitanje gde je moguće otići iz ove nedođije nakon prelaska graničnog prelaza?

    ОдговориИзбриши
  4. Postovanom prethodnom "diskuntantu". Znacaj ovog prelaza nije u tome da se omoguci "siromasnom narodu" da putuje, vec u otvaranju mogucnosti da se tranzicioni saobracaj preusmeri kracim putem sa istoka kroz nase ekonomski osiromasene krajeve. To bi svakako dovelo do "ozivljanja" pratece infrastrukture u svim oblastima, koje bi mogle biti angazovane u ovakvom prometu.

    ОдговориИзбриши
  5. Teoretski Krajova bi otvaranjem tog prlaza bila najbliži veliki grad Negotinu. Međutim, praktično kako je autor to lepo i objasnio, nedostaje deo pristupnih puteva da bi ovaj prelaz imao ikakav značaj. Ali po onoj "narodnoj": Danas put, sutra reka, za nas ništa nije nemoguće.:-)

    ОдговориИзбриши
  6. Izgleda di niko ne prepoznaje sta radi nas "prijatelj" Basesku. Ocigledno je da mi on malo hrte da "zaviri" i sa ove strane Dunava. A ne treba gubiti iz vida ni podatak da nasi "prijatelji" Rumuni, jos uvek nisu potpisali SSP. Verovatno cekaju sta cemo im reci po pitanju Vlaha. Da li cemo ih "prevesti" u Rumune?

    ОдговориИзбриши
  7. A ko to ima pravo da Vlahe prevede u Rumune?! Dzabe ceka taj "nas prijatelj" Basesku. Bar 100.000 Vlaha se izjasnilo da su Vlasi, i bar 100.000 se izjasnilo da Srbi! Onih 5-6.000 smatraju da su rumuni, to im je nacionalna manjina. Ali Baseskulu se sekira o pravima, mozda i 400.000 (nepostojecch) obespravljenih od strane "zlih Srba". Zato jadac Srbiji, a ko sisa i te "obespravljene",bre Vlasi ako necete da budete Rumuni onda ni Vi necete u Evropu.A oni jadnici koji smatraju da je lepse biti Rumun? "dajte nam bar rumunske pasose" placu oni, pa evo mi smo rumuni. Pa nas 200 smo vas docekali nas voljeni predsednice u bioskopu. Dzabe bioskop taj film nece da gledaju. Ne da Baseskule ni pasose ni dvojno drzavljansto. Pa priznaj onda Kosovo, da se osvetimo "zlim Srbima". Ne moze ni to, onda ce 1.500.000 Madjara u Rumuniji da trazi otcepljenje. "pa sta dobijamo nas predsednice od mame care Rumunije. "poslao sam vam knjige da citate( ko je video knjige, objavili ih na rumunskoj Tv, zna o kakvim se starim raskupusanim knjigama radi, a na vrhu gomile, biografija Madonne). A skole , da ucimo rumunski? Ministarstvo obrazovanja donelo odluku 2009. da moze da se izucava rumunski, ali po zakonu u mestu (selu ili gradu) treba sakupiti 15 potpisa roditelja. E pa niste ni u jednom jedinom mestu sakupili tih 15 potpisa. Sakupili najvise 6 u jednom selu kod Zagubice. Ostade jos ovaj prelaz, pa kad ga predju, onda peske do Krajove. Vegeta vise ne pali.Samo evrici, pa doktori buduci, ima da platite diplome. nema vise helanke i farmerke da prenosite. Ali molim vas , buduci doktori, samo nemojte ovde da se vracate da lecite nas Vlahe. Ostanite tamo!

    ОдговориИзбриши
  8. Da li neko zna kako su se izjasnili građani opština Negotin i Kladovo, na poslednjem popisu, u pogledu nacionalne pripadnosti, ako je to u opšte važno - jer kod nas u Negotinu nije prisutna tenzija na nacionalnoj osnovi - na svu sreću i dobrobit svih nas.
    Miša

    ОдговориИзбриши
  9. vise ne vazi "Ide mile lajkovackom prugom..."
    Sad se peva "Ide Mile granicnim prelazom, ide Mile i broji evrice, broji, broji, ne gleda preda se, zato nam se Mile saplice"

    ОдговориИзбриши
  10. Ma samo nek otvaraju granicne prelaze da ovim rumunasima bude blize da kukumavce po rumuniji o tome kako navodno ovde nemaju ljudska prava.
    Ali i da im bude lakse da ide na poklonjenje svojim mentorima u rumnskim tajnim sluzbama.

    ОдговориИзбриши
  11. Желео бих, још једном, да подсетим посетиоце овог блога да коментари који садрже увредљиве надимке (као што је то био случај са коментаром од 13. децемра у 16.00), такође, спадају у увредљиве коментаре, те због тога не могу бити објављени.

    ОдговориИзбриши
  12. Svaka cast predsedniku Basesku,ispunio je obecanje koje je dao u Negotinu predstavnicima rumunske zajednice /Vlasi koji su placeni da budu Rumuni/.Zato bi bilo logicno je da nasu delegaciju na otvaranju granicnog prelaza cine istaknuti rumunofili Predrag,Mile,Slavisa 1 i 2, Vita,Zavisa,Mica...A da, naravno na celu kolone, kako i dolikuje bude Dusan. Predsednik Basesku je to zasluzio!

    ОдговориИзбриши
  13. Zaboravili ste Pauna, Dragica $ kompani/ ovo $ nije slucajno/ Nadam se da nije uvredljivo g. Dragisicu?! Ali je cinjenica. Ama slusajte ako placaju $ i ja idem da docekam voljenog predsednika "mame care", a ako placaju i $ i E onda idem peske do Krajove. Ovaj Tadic slabo daje i D. Pardon pogresio sam - malo "d". On pre daje valutu "K" (Ko pre zgrabi, njegovo je)Pokusao da da i valutu "K" Albancima, ali je dobise Srbi. Ajd ako snmete g. Dragisicu :)

    ОдговориИзбриши
  14. DODJOSI otkacite se od nas,vlaha,rumuna,srba...ako Vam ovde nije dobro vrati te se u Vase zavicaje i tamo vodite politiku i tudju brigu...

    ОдговориИзбриши
  15. A ti si neki STAROSEDEOC.Odakle bre dodjosi, mi smo svi u nasoj zemlji Srbiji. Nas zavicaj je cela Srbija, da se ti ne bi malo "regionalizovao"?! Ili bi da proglasis autonomiju svog zavicaja. Koje ti pravo polazes na neki "svoj" zavicaj?? SVI KOJIM ASE OVDE SVIDJA D O DJ I T E slobodno, mi smo gostpljubiv narod Krajine!!!

    ОдговориИзбриши
  16. Анонимном у 01.15
    Е то се зове говор мржње! Са све великим словима у речи дођоши. Но, и поред тога, пустио сам тај коментар, јер ми се чини да је било неверице због моје претходне интервенције и реакције на увредљиве надимке. Али, тако то и почиње. Речима. Неодмереним и непримереним.

    ОдговориИзбриши
  17. ovo su neka lokalna prepucavanja! tekst sadrži uvredljive insinuacije poput "grupica krajinskih rumunofila", a autor opominje blogere da ne vređaju i ne koriste govor mržnje. Čudni ste vi u timočkoj krajini,koštaće vas to zemlje i domovine.

    ОдговориИзбриши
  18. Ako je po forulacijom"lokalno" prostor severoitocne Srbije, onda je prihvatljivo. A ako je "kostace vas to zemlje i domovine" pretnja onda je to pretnja. Pretnja Vlasima Srbije! Jer Vlasi ovde zive uz svoju bracu Srbe vekovima u toj istoj domovini i rame uz rame su uestvovali i ginuli za ovu domovinu i delili i dobro i zlo , zajednicki. "Grupica rumunofila" postoji, kao grupica rumunskih politickih agitatora, koja bi Vlahe "zedene da prevede preko vode (citaj Dunava)". Pri tom svako otpor ovakvoj asimilacionoj politici Rumunije povezan sa sirenjem jezika netolerancije i prema Vlasima i Srbima. "Rumunofili" nisu oni koji osecaju bilo kakvu vrste afirmativne naklonosti prema rumunskom narodu , kulturi, vec ono koji nailnim i provokativnim putem vrse propagandu protiv ove zemlje i protiv vlaskog naroda, protiv osecanja identiteta Vlaha, na nacin protiv-ustavan, jer svaki pritisak takve vrste je nedozvoljen ( pise to i u rezolucijama UN i Saveta evrope) i anticivilizacijski. Dvojica takvih , od kojih je jedan na celu "oragnizacije za zastitu ljudskih prava" ( koju finansira Rumunija) su pre par dana osudjeni za sirenje nacionalne i verske netrpeljivosti.Takvima pripadate i Vi "anonimni" koji pretite "kostanjem zemlje i domovine". Jer ocigledno ste i dusu izgubili, jer nemate ni truncice osecaja za toleranciju, morelne principe dostojne Coveka, ni hriscanske ljubavi za svoje bliznje, a svi su ovde u ovoj zemlji Srbiji "bliznji" jedni drugima, ma koje vere i nacionalnosti bili. Sram Vas bilo!

    ОдговориИзбриши
  19. Ako je pod formulacijom"lokalno" prostor severoistocne Srbije, onda je prihvatljivo. A "kostace vas to zemlje i domovine" je upozorenje , koje pre lici na PRETNJU. Pretnju Vlasima Srbije! Jer Vlasi ovde zive uz svoju bracu Srbe vekovima u toj istoj domovini i rame uz rame su ucestvovali i ginuli za ovu domovinu i delili i dobro i zlo , zajednicki. "Grupica rumunofila" postoji, kao grupica rumunskih politickih agitatora, koja bi Vlahe "zedne da prevede preko vode (citaj Dunava)". Pri tom svaki otpor ovakvoj asimilacionoj politici Rumunije je povezan sa sirenjem jezika netolerancije i prema Vlasima (najvecoj vecini koja se opire tome) i Srbima. "Rumunofili" nisu oni koji osecaju bilo kakvu vrstu afirmativne naklonosti prema rumunskom narodu , kulturi, vec oni koji nasilnim i provokativnim putem vrse propagandu protiv ove zemlje i protiv vlaskog naroda, protiv osecanja identiteta Vlaha, na nacin protiv-ustavan, jer svaki pritisak takve vrste je nedozvoljen ( pise to i u rezolucijama UN i Saveta evrope) i anticivilizacijski. Dvojica takvih , od kojih je jedan na celu "oragnizacije za zastitu ljudskih prava" ( koju finansira Rumunija) su pre par dana osudjeni za sirenje nacionalne i verske netrpeljivosti.Takvima pripadate i Vi "anonimni" koji pretite "kostanjem zemlje i domovine". Jer ocigledno ste i dusu izgubili, jer nemate ni truncice osecaja za toleranciju, moralne principe dostojne Coveka, ni hriscanske ljubavi za svoje bliznje, a svi su ovde u ovoj zemlji Srbiji "bliznji" jedni drugima, ma koje vere i nacionalnosti bili. Sram Vas bilo!

    ОдговориИзбриши
  20. Da DODJOSI !.Mi vlasi smo za Vas vlasi samo kad nam psujete majku vlasku...a ovako smo braca kad Vam nesto treba...izbori i sl.
    Setite se,koliko Vas je doslo u Negotin najlonslom kesom tregerusom u ruci...pozauzimali radna mesta,stipendije,stanove i psovali vlahe koji su rmbacili smenski u Ihp-u..
    Sta su vlasi dobili izgradnjom Ihp-a,Djerdapom..samo oduzeta i poplavljena najplodnija zemlja i puno,puno DODJOSA !koji bi jos sada da odlucuju koje smo mi,nasi preci i nasa deca nacionalne pripadnosti...
    A za Vlaha Timocanina,dolina Timoka je od 1833 g. pod srpsku administraciju.

    ОдговориИзбриши
  21. "NEDODJOSU IZ NEDODJIJE" Malo si mi slab sa istorijom. Hajduk je Veljko branio sa svojim Vlasima ovu Krajinu pre ove godine koju spominjes. A na ovoj su teritoriji mnogo pre ziveli zajedno ziveli i Srbi i Vlasi. Da ne bi ti voleo da je ostala u Vidinskom pasaluku? A sva zemlja vam je debelo placena, moj "nedodjosu". Da niste vi koji ste toliku zemlju imali zauzeli mesta radnickoj sirotinji? Mesto da ste obradjivali sva zapustena imanja (i dan danas) milije vam je bilo da nadnicite u fabrici, gospodskije. I koji ti to dodjosi odlucuju sta si ti. Bio ti je popis pre neki dan, kako si se izjasnio? Kao Rumun. Svako bi voleo da bude nesto za sta misli da je lepse i bolje. Ko ti brani? Preko dunava , camcem, granicnim prelazom! Ja sam Vlah u svojoj zemlji Srbiji! I leba ti, a pod koju je to administraciju trebalo da potpadne Krajina? Pod rumunskom nikada nije bila. Trebuje sa-c fije rusinje, ka nu jes omu. Tu jes mosika kare vinda patlidzenji la pijac si striga. Vajdje majka ta ku tinje, nu te afakut sa fi om!!!!

    ОдговориИзбриши
  22. Granicni prelaz je ma kakav bio od znacaja za Negotin. Dosta je vise da Kladovljani odlucuju i lobiraju da se ovaj prelaz ne otvori. Zasto gospodine Dragisicu, ne postavite pitanje zasto se carinjenje automobila vrsi u Kladovu kad moze i u Prahovu, ko to ne dozvoljava ili cija je to samovolja, mozda sefa?

    ОдговориИзбриши